Razlika između ljetnih, zimskih i cjelogodišnjih guma

ljetnezimskegume

U većini Evropskih zemalja postoje striktni zakoni koji obavezuju vozače i sve učesnike u saobraćaju da poštuju pravila korištenja zimskih guma i opreme u zimskim uslovima na cesti. Zimska oprema podrazumijeva četiri zimske M+S gume na sva četiri točka minimalne dubine gaznog sloja 4 milimetra ili ljetne gume minimalne dubine 4 milimetra sa spremnim lancima za pogonske točkove. Trenutno ne postoje zakoni koji bi zahtijevali od učesnika u prometu da ljeti voze na ljetnim gumama što ne znači da to nije ispravno i isplativo na više načina. Kao prvo ljetne gume imaju značajno kraći zaustavni put kada je temperatura iznad 7 Celzijevih stepeni, troše manje goriva od zimskih guma pri većim temperaturama i manje se troše i habaju na visokim temperaturama. Vozeći zimske gume u ljetnim uslovima na cesti one gube svoja osnovna svojstva te će njihovo ponašanje u sljedećoj zimskoj sezoni (ukoliko se budu vozile preko ljeta) biti značajno umanjeno.

Zimske gume (nove) imaju uobičajenu dubinu profila od 8 milimetara te gotovo pet puta više odvodnih kanala i šara od ljetnih guma što im omogućuje učinkovitije izbacivanje i odvođenje vode postrance i iza gume. Zimske gume su gume sa oznakom M+S i oznakom pahuljice sa strane gume. Zimska guma ima do četiri puta bolji kontakt (ovisno o kvaliteti zimske gume) sa snježnom i ledenom podlogom od ljetne gume.

Zbog smjese od koje su izrađene te strukture zimske gume, one su osjetno mekše od ljetnih, a na temperaturi ispod 7°C ljetne gume gube elastičnost odnosno postaju prekrute i zbog toga ne zadovoljavaju potrebna svojstva prijanjanja. Poseban hemijski sastav zimske gume čini elastičnima i na niskim temperaturama, a kombinacija s odgovarajućim dubljim profilom čini gumu zaista potpuno sigurnom za zimsku vožnju. Ljetna guma je najučinkovitija na temperaturi (asfalta) iznad 25 °C, dok se na niskim temperaturama “plastificira” pa nema dobra svojstva potrebna za sigurnu vožnju. Najveća prednost zimske gume je bolje pokretanje, vođenje i kočenje na snijegu, ledu i općenito niskim temperaturama dok su ljetne gume napravljene za iznenadne kiše, više temperature, veće brzine i sl.

odnosljetozima

Slika 1. Grafički prikaz odnosa ljetnih i zimskih guma pri različitim temperaturama

Na slici 2., možemo vidjeti koliko treba zimskoj gumi da se zaustavi na 20 Celzijevih stepeni pri brzini od 100 km/h, a koliko treba ljetnim gumama. Također, možemo vidjeti koliko treba zimskim i ljetnih gumama za zaustavljanje pri 5 stepeni Celzijusa.

kocenje

Slika 2. Zaustavni put ljetnih i zimskih guma u različitim uvjetima

Na slici 3. možemo vidjeti koliko je potrebno gumi sa 7 milimetara gaznog sloja da smanji brzinu kretanja sa 100 km/h na 60km/h i istu tu gumu ali sa manjim gaznim slojem tj. istrošenu ljetnu gumu. Bitno je primjeti da je novoj gumi po suhoj podlozi potrebno 30 metara da smanji brzinu sa 100 km/h na 60 km/h, a potrošenoj gumi na mokroj podlozi sa 1,6 milimera gaznog sloja je potrebno 80 metara da smanji brzinu sa 100 km/h na 60 km/h.

ljetne

Slika 3. Prikaz zaustavnog puta sa 100 km/h na 60km/h sa različitim dubinama gaznog sloja

Potrošena guma gubi svoja svojstva na više područja, prije svega ima produženi put zaustavljanja, veću potrošnju goriva, veću nestabilnost u zavojima, smanjenu mogućnost aquaplaninga itd. Na slici 3. možemo vidjeti put zaustavljanja nove i potrošene ljetne gume. Vidi se da pri kretanju od 100 km/h nova guma staje, a potrošena guma se u istom tom trenutku kreće brzinom 44 km/h te joj je potrebno još 18,60 metara da se zaustavi.

sara

Slika 4. Zaustavljanje ljetnih guma pri 100 km/h

Svaka guma ima svoj indeks brzine i indeks nosivosti. Indeks brzine se označava slovom, svako slovo predstavlja maksimalnu preporučenu brzinu koju guma može podnijeti pod maksimalnim naporom. Indeks nosivosti gume se označava brojem koji pokazuje koliko se maksimalno opterećenje preporučuje za svaku gumu posebno kako bi ona funkcionirala pravilno. Tako npr. ukoliko imamo gumu 195/65R15 91H, znači da je maksimalna preporučena brzina gume 210 km/h, a nosivost jedne gume 615 kg što znači da sve 4 gume mogu podnijeti teret od 2.460 kg. U tablici 1 i 2 možemo vidjeti sve indekse brzine i nosivosti guma.

indeksibrzina

Šta su to cjelogodišnje gume?

Cjelogodišnje gume predstavljaju gume koje su namijenjene za vožnju kroz cijelu godinu. Cjelogodišnje gume su pokušaj svjetskih proizvođača da naprave gumu koja će se dobro ponašati i ljeti i zimi što je nemoguće na našem podneblju gdje zimi temperatura pada ispod 0 stepeni Celzijusa, a ljeti se penje na preko 30 stepeni Celzijusa. Cjelogodišnje gume obično imaju loše rezultate na testiranjima guma jer su premekane za ljeto, a pretvrde za zimu. Ljeti se troše značajno brže od ljetnih guma, a zimi se ponašaju značajno lošije od zimskih guma. Primjer su recimo ADAC-ovi testovi za zimu 2011. godine gdje niti jedna cjelogodišnja guma nije dobila ocjenu “Vrlo preporučljiva” niti “Preporučljiva” što je dovoljan pokazatelj kako se cjelogodišnje gume ponašaju po ledu, snijegu, kiši i niskim temperaturama.

Najveći mamac za kupovinu cjelogodišnjih guma je finansijska ušteda u smislu da nam ne trebaju ljetne i zimske gume ali kad malo bolje razmislimo to baš i nije tako jer se cjelogodišnja guma jako brzo troši na visokim temperaturama i teško da može izdržati više od 2 godine na zadovoljavajućoj razini. Na taj način nemamo adekvatne gume preko ljeta niti preko zime dok kupovinom dva kompleta namjenskih guma tj. komplet ljetnih i komplet zimskih guma imamo situaciju da ljeti vozimo na ljetnim gumama, a zimi na zimskim i pravilnim korištenjem (održavanje tlaka gume, pravilno skladištenje i sl.) normalan vozač može biti zadovoljan 4-5 godina.

Cjelogodišnja guma je prihvatljiva u zemljama koje nemaju prevelike oscilacije u temperaturi kao što su Engleska, Irska, Wales, Španjolska i sl.

Gume možete pronaći i na Pik.ba, u za to posebno namijenjenoj kategoriji:
Gume na Pik.ba

11 mišljenja za “Razlika između ljetnih, zimskih i cjelogodišnjih guma

  1. Zimske gume mozemo poznati po tome, sto kad ih vidimo, odmah vidimo da imaju salove, rukavice ,jakne i kape na sebi, a ljetne gume imaju kupace gace ili shorc. Pa to je lako, ne moramo biti mudri da uocimo razliku izmedju zimskih i ljetnih guma. A cjelogodisnje..kako njih prepoznamo? Ha? Iko?

  2. POSTOVANI,,SA PIK-A JA KORISTIM PIK 2 GODINE I BIO SAM ZADOVOLJAN ALI SADA U ZADNJI MJESEC DVA DANA PROSTO MI DOJDE DA SLUPAM I KOMPIUTER,,,,NEMOGU IZDVOJIT ARTIKLE,,,VEKI W2 SE POJAVIO I ARTIKLE NIT MOZES OTVORIT KAKO TREBA BAS NIJE NISTA KO PRE,,,
    NEZNAM VISE KOME DASE OBRATIM,,NEMOGU IZDVOJIT ARTIKLE DA BUDU VISE VIDNI,,,UVJEK SAM PLACAO PIK KREDITOM..
    NEZNAM SAD JE OVO BAS BEZVEZE STA SE DESILO…

    POZDRAV

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *