Sa ovim vodičem i vi možete vršiti provjeru limarije na polovnom automobilu. Provjeravajući limariju kroz ovih 13 tačaka zaključit ćete da li su auto limari vršili intervencije na karoseriji, te da li ste se susreli sa popravljenim havarisanim automobilom.

Tekst i fotografije: Senad Sakota, Safet Šatara

Kroz sljedećih 13 tačaka provest ćemo vas kroz kompletan proces identifikacije anomalija na laku, i limariji vozila. Identifikacijom ovakvih anomalija dobit ćete puno jasniju sliku o stanju karoserije automobila, njegovoj historiji, te daleko samouvjerenije pristupiti kupovini.

Prvi korak prilikom provjere limarije svakog polovnog automobila je detaljan pregled karoserije. Ovakav pregled otkriva u kakvom je stanju limarija polovnog automobila, te može potvrdili ili opovrgnuti sumnje o ozbiljnijoj havariji u prošlosti. Također, pregled otkriva i kvalitet limarskih radova, tehnike rada i standarde koji su praćeni, ukoliko su vršene naknadne intervencije na karoseriji.

1. Gumeni zaptivači na štokovima vrata (kederi), svjetla i ukrasni detalji zaprljani bojom

I ovako sitni tragovi boje i laka na plastičnim ili gumenim zaptivačima nepogrešivo sugerišu na naknadne intervencije auto lakirera

Prvi trag koji pokazuje naknadne intervencije na karoseriji je nemaran rad lakirera.

Pokušajte otkriti tragove boje pregledom gumenih zaptivača na vratima (takozvani kederi), svjetlima, i na gumenim i plastičnim zaptivačima oko svih stakala. Ako se na ovim dijelovima nalaze tragovi boje ili laka, očigledno je da je vršena intervencija lakirera. Ostaci boje na ovim dijelovima otkrivaju nemarnost i neprofesionalnost lakirera. Tokom bojenja cijelog automobila ili samo jednog panela, ispravan princip rada je potpuno skidanje gumenih i plastičnih dijelova koje nije potrebno obojiti. U slučaju da primijetite ostatke boje na ovakvim elementima, jasno je da su lakireri pokušali “zaštiti” plastične dijelove ljepljivom trakom. Plastični i gumeni zaptivači (ili hromirani ukrasni dijelovi) oko prozora i na drugim dijelovima automobila ne trebaju imati nikakve tragove boje.

Ako pronađete boju, jasno je da lakireri nisu izvršili adekvatnu pripremu. Lakireri se obično odlučuju na ovakva rješenja zbog značajne uštede vremena, smanjenja rizika (manja mogućnost fizičkih oštećenja osjetljivih zaptivača ili ukrasa), te znatno manje cijene rada.

2. Nedovoljno lakirana površina

Ovakav trag pokazuje nedovoljno lakiranu površinu. Obično se ovakve deformacije nalaze na teško dostupnim dijelovima karoserije

Manjak sjaja na određenim dijelovima karoserije, te izgled koji podsjeća na matirani završni sloj, obično ukazuje na nedovoljno lakiranu površinu. Ovaj fenomen najjednostavnije možete prepoznati na obojenim plastičnim dijelovima karoserije, kao što su branici (takozvane karambolke). Deformaciju je najjednostavnije uočiti na ćoškovima i uskim dijelovima branika, koji obično zahtijevaju veći trud prilikom lakiranja. Na naknadno i neprofesionalno lakiranim površinama uočit ćete sitnu i tamnu “prašinu” laka. Također, ako je ova površina grublja u odnosu na ostatak karoserije, očigledno je da se radi o naknadno bojenom dijelu. Ovaj fenomen javlja se usljed nedovoljnog nanošenja laka prilikom lakiranja. Zbog nepristupačnosti, lakireri mogu nesvjesno preskočiti određene dijelove. Interesantno, u kolokvijalnom govoru pojedinih lakirera, ovaj fenomen naziva se “ostao gladan”.

Pored toga što lak na automobilu poboljšava estetski utisak, lak je i najbitniji zaštitni faktor boje i karoserije. Uvjerljivo je najdeblji sloj koji se nanosi na boju, a bez laka, karoserija je daleko osjetljivija na sve vanjske utjecaje.

3. Masnoća u laku

Ovakvi krateri na laku ukazuju na nepravilno pripremljenu površinu za bojenje i lakiranje

Obojena površina na kojoj su jasno vidljivi sitni krateri, koji prolaze gotovo do lima, ukazuju na pojavljivanje masnoća i nečistoća u laku, te jasno pokazuju da se radi o naknadno obojenoj površini. Ovaj fenomen pojavljuje se na površinama koje nisu dovoljno očišćene prije nanošenja zaštitnih slojeva, boje i laka. Ako ovakve tragove vidite na automobilu kojeg planirate kupiti, znat ćete da su na njemu izvršeni amaterski limarski radovi i lakiranje u bezusolvnim prostorijama.

Bojenje i lakiranje podloge onečišćene mastima ili voskom rezultuje nepravilnostima koje su prikazane na ovoj fotografiji

Naime, bojenje i lakiranje automobila zahtijeva gotovo sterilne uslove, a pojavljivanje kratera u laku sugeriše na to da površina prije lakiranja nije adekvatno pripremljena. Onečišćena je voskom, mastima ili silikatnim jedinjenjima koji se nalaze u brojnim industrijskim proizvodima, kao što su polirna sredstva ili sprejevi. Također, površinu pripremljenu za bojenje moguće je onečistiti i komprimiranim zrakom, koji je pomiješan sa molekulama ulja ili nečistoćama u komorama koje nisu opremljene finim filterima zraka. Ova deformacija laka ponekad se naziva i “riblje oči”, a ovakvi tragovi nesumnjivo pokazuju da je površina naknadno obojena, te da na površini nije originalna boja i lak koji su naneseni u tvornici.

4. Lak podsjeća na narandžinu koru

Efekat narandžine kore obično se javlja na naknadno obojenoj površini karoserije

Ako površina laka na automobilu kojeg ispitujete ima reljef sličan reljefu narandžine kore, možete biti uvjereni da se radi o naknadno obojenom automobilu. Reljef narandžine kore na laku javlja se u slučaju nanošenja laka u pretankom sloju, ili nanošenjem laka neodgovarajućeg viskoziteta (nizak koeficijent unutrašnjeg trenja između jedinjenja unutar fluida što praktično dovodi do razljevanja fluida – u ovom slučaju laka). Također, neravna površina koja podsjeća na narandžinu koru pojavljuje se i u slučaju nanošenja laka sa velike udaljenosti. U tvorničkim uslovima lak nanose precizno podešeni roboti. Kroz koreografiju pokreta i apsolutnu preciznost prilikom nanošenja, gotovo i ne postoji mogućnost stvaranja efekta narandžine kore na novim automobila. Prema tome, ova deformacija laka jasno pokazuje da se radi o naknadno lakiranom automobilu.

5. Parnice ispod laka

Sitne kružne parnice ispod laka koje možete vidjeti na ovoj fotografiji nastale su kružnim pokretima brusnog papira prilikom pripreme za lakiranje. Da biste uočili ovakve nepravilnosti, najbolje je koristiti refleksiju svjetla

Parnice ispod laka nastaju neadekvatnim brušenjem površine koju je potrebno lakirati. Risevi ispod laka nastali kružnim ili horizontalnim pokretima brusnog papira jasno su vidljivi ispod laka, a sugerišu na amaterski pripremljenu površinu za lakiranje. Iako nije uobičajena, ova deformacija nepogrešivo sugeriše na to da je površina tretirana u amaterskim uslovima. Ako je vidite na automobilu, budite uvjereni da se radi o naknadno obojenoj i lakiranoj površini. U tvorničkim uslovima, ovu grešku nije moguće napraviti.

Nažalost, ovaj deformitet nije moguće ukloniti poliranjem. Potrebna je kompletna intervencija na površini koja zahtijeva potpuno skidanje laka, boje i zaštitnog sloja.

6. Neravnine i blage uvale na površini

Slijeganje punila (kita) na karoseriji rezultuje pojavom plitkih udubljenja. Ovakva udubljenja nastaju prilikom nepravilne pripreme za proces bojenja i lakiranja

Ako primijetite veće neravnine na bilo kojem dijelu karoserije, kao i površine koje izgledaju djelimično udubljene u odnosu na ostatak karoserije, možete biti uvjereni da je vršena intervencija na tom dijelu. Anomalije koje podsjećaju na blage “uvale” nastaju prilikom nepravilne pripreme za proces bojenja i lakiranja. Naime, limari nanošenjem punila (poliseterske smole poznate kao kit) ispunjavaju neravnine na oštećenim dijelovima karoserije. Brušenjem punilo (kit) oblikuju u skladu sa originalnim reljefom karoserije. Kako se radi o punilu formiranom od poliesterske smole, potreban je određeni period slijeganja na karoseriju. Amaterski lakireri zbog uštede vremena ne dopuštaju dovoljno vremena za slijeganje kita, te prerano počinju sa nanošenjem zaštitnog sloja, sa bojenjem i sa lakiranjem tretirane površine. Slijeganje punila (kita) nakon bojenja obično izaziva pojavu “udubljenja”. U zavisnosti od proizvođača i vrste punila, slijeganjem se gubi 2-4 odsto od nanesene zapremine, čime se i stvaraju “uvale” i barice na obojenoj i lakiranoj površini prethodno tretiranoj poliesterskim punilima.

7. Neskladni razmaci između vrata i ostalih panela na automobilu

Mikrometar otkriva neskladne razmake između vrata i ostalih panela na automobilu

Na svim ispravnim automobilima razmaci između vrata i panela (poznatiji kao zazori) su gotovo identični. Maksimalna odstupanja su od 1-3 odsto (i to na jeftinijim automobilima), ali kako se radi o malim dimenzijama, ta razlika je praktično neprimijetna. Najjednostavniji način za provjeravanje širine razmaka između panela je mjerenje mikrometrom (poznat i kao šubler). Ukoliko ustanovite da su razmaci između vrata ili između panela različiti (dakle, ako odstupaju više od 5 odsto), izvjesno je da su na automobilu vršene određene intervencije. Nestručno sastavljanje panela i postavljanje vrata definitivno rezultuje nejednakim  razmakom između panela ili vrata na jednom automobilu.

Mjerenje razmaka između panela može povećati sumnju i o ispravnosti šasije. Naime, prilikom udesa, šasija amortizuje većinu oslobođene energije, što u ekstremnijim slučajevima dovodi i do uvijanja šasije. Na automobilima sa uvijenom šasijom, praktično je nemoguće postaviti panele i integrisati vrata u prvobitni položaj.

8. Debljina zaštitnog sloja, boje i laka veća od 180 mikrona

Ova fotografija pokazuje da je debljina premaza na limariji Vokswagenovog Golfa 7 GTD 120 mikrometara. Ovaj broj potvrđuje da se radi o dijelu limarije na kojem nije bilo naknadnih intervencija

Mjerenjem debljine zaštitnog sloja, boje i laka nanesenog na karoseriju možete najpreciznije otkriti da li su postojale naknadne intervencije na karoseriji i limariji. Za ovu namjenu koristite ultrazvučni mjerni uređaj koji precizno i brzo mjeri debljinu premaza na karoseriji.

Poznato je da se uobičajena debljina premaza (svih slojeva – zaštitnog sloja, boje i laka) na novim automobila kreće od 70 do 180 mikrona. Ove vrijednosti mogu se postići isključivo u tvorničkim uslovima sa precizno proračunatim nanosima boje i ostalih potrebnih slojeva. U svim ostalim slučajevima, gotovo je nemoguće postići ovako niske vrijednosti. Prema tome, ako uređaj pokaže da je debljina premaza na polovnom automobilu kojeg testirate veća od 200 mikrona, po svim prilikama radi se o automobilu na kojem su auto limari i lakireri vršili intervencije.

Broj od 1200 mikrometara (1.2 milimetra) nepogrešivo pokazuje da se na ovom dijelu limarije nalazi debeo sloj punila (kita) prekriven slojevima boje i laka. Jasno je da su vršeni limarski radovi

Na automobilima na kojima se nalaze slojevi punila (kita), mjerni uređaj će pokazivati daleko veće vrijednosti. Prema tome, procjenu je moguće izvršiti i koristeći mali kućni magnet. Magnet će snažno prionuti za svaku metalnu površinu na karoseriji. Ukoliko na određenim panelima ili dijelovima automobila primijetite da magnet nije snažno prionuo za površinu (ili da ga nije moguće fiksirati na površinu), možete biti uvjereni da je vršena neka vrsta intervencije na tom dijelu.

Istina, magnet neće biti od koristi na automobilima čija je karoserija izgrađena od aluminijuma ili drugih materijala umjesto čelika.

https://www.olx.ba/artikal/35842483/mjerenje-debljine-laka-na-autu/

9. Prašina laka na dijelovima koji nisu zaštićeni prilikom lakiranja

Iako teško primijetna, prašina laka zadržava se na dijelovima automobila koji nisu dovoljno zaštićeni prilikom lakiranja

Ako na pojedinim dijelovima karoserije primijetite hrapavu površinu sa sitnim tačkicama providne materije, izvjesno je da se radi o laku koji se slegao na tom mjestu tokom lakiranja nekog drugog dijela karoserije. Obično se ovakvi tragovi nalaze na staklima, krovu, vratima prtljažnika, ili na poklopcu motora. Ova pojava izvjesna je prilikom neprofesionalnog pristupa lakiranju. Auto lakirer, obično zbog uštede vremena, odustane od zaštite svih dijelova automobila koje nije potrebno tretirati lakom. Zbog toga, prašina laka koja izlazi iz uređaja za raspršivanje laka ima daleko veću šansu da stigne do nekog od nezaštićenih dijelova. Rezultat je grub sloj prašine laka, kojeg je gotovo nemoguće skinuti sa površine automobila.

10. Različite nijanse boje na panelima

Na ovom panelu jasno se primijete dvije različite nijanse boje

Različite nijanse boje na panelima definitivno potvrđuju sumnje o naknadnim intervencijama na limariji. Tokom nekoliko godina izlaganja vanjskim utjecajima, boja na automobilima nepovratno gubi svoj prvobitni sjaj. Prema tome, čak i korištenje iste nijanse boje za novougrađeni panel, izvjesno je da će upravo ovaj dio dobiti nešto drugačiju nijansu boje. Razlike mogu biti minimalne, ali ako postoje, definitivno su primijetne.

Ako primijetite različitu nijanse boje na nekom od panela na karoseriji automobila, budite uvjereni da se radi o dijelu koji je naknadno obojen.

11. Nepravilno odbijanje refleksija sa pojedinih panela

Nepravilna refleksija svjetlosti najviše govori o stanju limarije. Može potvrditi ili opovrgnuti oštećenje ili naknadnu intervenciju auto lakirera na određenom dijelu karoserije

Ako primijetite nepravilnu ili mutnu refleksiju svjetla na laku, očigledno se radi o određenom deformitetu na panelu kojeg gledate. Naime, svi paneli na automobilu (poklopac motora, stranice vrata, blatobrani, krov i drugi), napravljeni su pod velikim i teškim presama. Ovakav proces osigurava gotovo savršeno oblikovane panele. Svjetlost se sa takvih obojenih i lakiranih panela uvijek odbija pod istim uglovima. Ukoliko postoje ikakvi deformiteti na ovakvim panelima (kao što su udubljenja, valovi, nabori bilo koje vrste ili mutnije refleksije), izvjesno je da je vršena neka vrsta intervencije na ovom panelu, ili je panel oštećen.

12. Tragovi boje na unutrašnjim dijelovima štokova i vrata

Trag boje na unutrašnjem dijelu vrata ili štokova potvrđuje naknadno bojenje dijela karoserije ili cijele karoserije

Ako tokom pregleda uočite tragove boje ili laka na unutrašnjim dijelovima štokova i vrata, možete biti uvjereni da je automobil ponovo obojen. Kao i u većini slučajeva, ova deformacija javlja se zbog nestručne zaštite dijelova koje nije potrebno obojiti i lakirati. Tokom rada uređaja za raspršivanje boje ili laka, nije isključeno da dio materijala stigne upravo do nezaštićenih unutrašnjih dijelova štokova i vrata. Razlog za izbjegavanje zaštite određenih dijelova krije se u uštedi vremena ili materijala koji je potreban za zaštitu. Pojedini auto lakireri u kolokvijalnom govoru ovakvu vrstu bojenja i lakiranja zovu “lakiranje iz ruke.” Dakle, automobil je pripremljen za bojenje/lakiranje i zapravo je obojen/lakiran u što kraćem vremenskom periodu.

13. Curenje laka

Ovakvi tragovi potvrđuju naknadno lakiranje površine. Obično se nalaze u blizini ivice panela

Curenje laka nastaje prije svega na strmim površinama, i to u slučajevima kada je nanesena prevelika količina laka ili kada je nizak koeficijent viskoznosti laka (nizak koeficijent unutrašnjeg trenja između jedinjenja unutar fluida što praktično dovodi do smanjenja prianjanja za površinu i razljevanja fluida). Razljeveni lak predstavlja jasan dokaz o naknadno lakiranoj površini. Ovakve greške se ne dešavaju u tvorničkim uslovima.

Zaključak

Naknadne intervencije na limariji i na karoseriji moguće je primijetiti pronalaskom potencijalnih grešaka koje su auto lakireri napravili tokom jednog od procesa reparacije  karoserije automobila. Istina je da profesionalni auto lakireri mogu pripremiti, obojiti i lakirati automobil bez ikakvih tragova koje smo spominjali u prethodnih 13 tačaka ovoga teksta. Ovi savjeti nam govore to da konačan odgovor na pitanje: „da li je limarija na automobilu naknadno obojena i popravljena“ može pružiti uređaj za mjerenje debljine premaza nanesenih na karoseriju.

Ako otkrijete da su vršene intervencije na polovnom automobilu kojeg namjeravate kupiti, ne mora značiti da trebate odustati od kupovine. Pojedini prodavači polovnih vozila vrše korekcije na automobilima koje prodaju (ponekad uključujući i lakiranje cijelog automobila) što je praktično usluga koju kupci trebaju cijeniti. Dakle, i pored svih provjera koje trebate izvršiti prije kupovine, riječ prodavača je ipak najvrijednija.